Prema najnovijim analizama, februar bi našoj zemlji i regiji mogao donijeti ekstremnu hladnoću i “sibirsku oluju” kakva nije zabilježena godinama.
Stručnjaci upozoravaju da se visoko iznad Arktika i na istoku kontinenta stvaraju uslovi za potpunu reorganizaciju vremenskih prilika, koja bi Europu, uključujući i Balkan, mogla pretvoriti u ledenicu.
Trenutne temperature i sunčani intervali zapravo su “zatišje pred buru”. Do otprilike 24. januara vrijeme u BiH ostat će relativno stabilno, suho i bez značajnijih padavina, a snijega u nizinama praktično neće biti. Međutim, atmosfera akumulira energiju za drastičan obrat.
Ključ promjene leži u fenomenu iznenadnog zagrijavanja stratosfere iznad Arktika. Kada taj “polarni vrtlog” postane nestabilan i popusti brana, hladne zračne mase prelijevaju se prema jugu. Istovremeno, iznad Rusije jača snažan anticiklon – rezervoar ledenog zraka koji samo čeka da krene prema zapadu.
Ako se simulacije ostvare, krajem januara otvorit će se “autoput” za sibirski zrak koji će putovati direktno prema Alpama a osjetiće se i kod nas.
Šta čeka Bosnu i Hercegovinu?
Za razliku od blagog početka zime, februar bi mogao donijeti temperature koje podsjećaju na zime iz 70-ih i 80-ih godina, ili na onu čuvenu iz 2012. godine koja je ostala urezana u pamćenje građana BiH.
- Temperature: Dnevne vrijednosti bi mogle jedva prelaziti -10 stepeni Celzijusa, dok bi se noćne u gradovima spuštale između -15 i -20 stepeni, a na planinama i visoravnima i niže.
- Trajanje: Meteorolog Roland Habermehl upozorava na upornost ovakvih sistema. Jednom kada hladnoća “sjedne” nad našu regiju, blokada bi mogla trajati dvije do tri sedmice.
Ovakav scenarij predstavljao bi ogroman stres-test za infrastrukturu u Bosni i Hercegovini. Ekstremni minusi bi neminovno doveli do naglog skoka potrošnje električne energije i plina, što u našoj zemlji često uzrokuje preopterećenja mreže.
Također, pojava ovakvog anticiklona u BiH obično znači i formiranje “temperaturne inverzije” u kotlinama poput sarajevske, zeničke ili tuzlanske, što bi uz ekstremnu hladnoću donijelo i epizode opasnog zagađenja zraka. Zaleđene ceste i vodovodne cijevi bile bi dodatni izazov za komunalne službe.
Iako su dugoročne prognoze uvijek podložne promjenama, signali su previše konzistentni da bi se ignorirali. Njemački meteorolog Dominik Jung i Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) suglasni su da je pred nama period neizvjesnosti.
Hoće li nas sibirski bič udariti punom snagom ili će nas samo okrznuti, znat će se u narednim danima, ali poruka stručnjaka je jasna: ne spremajte još zimske jakne i budite spremni na mogućnost ekstremnog temperaturnog šoka u februaru.