Ovog vikenda ponovno nas čeka ritual koji jedne raduje zbog dodatnog sata sna, a druge nervira jer im remeti rutinu i donosi sve kraće dane. U noći sa subote, 25. oktobra, na nedjelju, 26. oktobra 2025. godine, tačno u 3:00 ujutro kazaljke ćemo vratiti jedan sat unazad – na 2:00. Time se vraćamo na standardno, zimsko računanje vremena.
Dok se mnogi raduju dodatnom satu sna, naučna zajednica sve glasnije upozorava da je cijena koju plaćamo za ovu praksu mnogo veća od jednog sata odmora. Ono što se nekada smatralo bezazlenom promjenom, danas se prepoznaje kao ozbiljan javnozdravstveni rizik. Pomjeranje sata dva puta godišnje remeti naš unutrašnji biološki sat – cirkadijalni ritam, koji upravlja ključnim tjelesnim funkcijama poput spavanja, lučenja hormona, metabolizma, krvnog pritiska i rada srca.
Najnovije istraživanje naučnika sa američkog Univerziteta Stanford donijelo je do sada najubjedljivije dokaze o štetnosti ove prakse. U poređenju tri scenarija – sadašnjeg sistema pomjeranja sata, trajnog ljetnog i trajnog zimskog vremena – pokazalo se da upravo dvostruko godišnje pomjeranje kazaljki ima najnegativniji uticaj na zdravlje.
Modeli zasnovani na podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pokazali su da bi ukidanje pomjeranja sata i prelazak na trajno standardno (zimsko) vrijeme imao ogroman pozitivan efekat: spriječilo bi se oko 300.000 moždanih udara godišnje i smanjio broj osoba s pretilošću za oko 2,6 miliona samo u SAD-u.
“Što ste više izloženi svjetlosti u pogrešno vrijeme, to slabije radi vaš cirkadijalni sat. To utiče na imunitet, nivo energije i mnoge druge aspekte zdravlja”, upozorio je dr. Jamie Zeitzer, glavni autor studije.
Kratkoročne posljedice – srčani udari, nesreće i povrede
Uz dugoročne rizike, brojna ranija istraživanja pokazala su da nakon proljetnog pomjeranja sata raste broj srčanih udara, saobraćajnih nesreća i povreda na radu. Uzrok je jednostavan – manjak sna i umor koji narušavaju koncentraciju i fizičku spremnost.
Iako se većina stručnjaka slaže da bi praksu pomjeranja sata trebalo ukinuti, pitanje ostaje – koje vrijeme zadržati? Pristalice trajnog ljetnog vremena navode prednosti dužih večeri i više slobodnog vremena poslije posla, što, prema njima, može smanjiti stopu kriminala. No, iskustvo pokazuje da nije sve tako jednostavno.
Kada je SAD 1974. godine zbog naftne krize privremeno uveo cjelogodišnje ljetno vrijeme, mjera je ukinuta već nakon nekoliko mjeseci jer su se građani bunili – djeca su u školu odlazila po mrklom mraku.
S druge strane, naučnici i ljekari gotovo jednoglasno podržavaju prelazak na trajno standardno (zimsko) vrijeme. Ključ je u jutarnjoj svjetlosti.
“Potrebno vam je više jutarnjeg, a manje večernjeg svjetla da bi vaše tijelo ostalo usklađeno s 24-satnim ritmom”, objašnjava dr. Zeitzer.
Jutarnja svjetlost, dodaje on, “resetira” naš unutrašnji sat i usklađuje ga s vanjskim svijetom.
Zbog toga vodeće medicinske organizacije, poput Američke akademije za medicinu spavanja i Američkog ljekarskog udruženja, preporučuju trajni prelazak na standardno vrijeme kao najbolje rješenje za javno zdravlje.
Ipak, iako se o tome govori već godinama, odluka je i dalje zarobljena u političkim procesima. Evropski parlament je još 2019. godine izglasao prestanak prakse pomjeranja sata, planirajući da posljednje pomjeranje bude 2021. godine. No, države članice nisu se uspjele dogovoriti hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme, a pandemija i kasnije krize ovu su temu gurnule u drugi plan.
Za sada – jedino što je sigurno jeste da ćemo i ove godine, u noći sa 25. na 26. oktobar, ponovo “vratiti vrijeme unazad”.