Glavni izvor energije za grijanje u Bosni i Hercegovini je drvna biomasa i ugalj, navedeno je u Strateškom okviru zaštite životne sredine od 2022. do 2032. godine.
“Oko 88 posto stambenog sektora se zagrijava individualnim kotlovima i pećima. Osnovna karakteristika ovih tehnologija konverzije energije i za ugalj i za biomasu je relativno nizak stepen efikasnosti, niži od 60 posto”, navedeno je u Strateškom okviru.
Dalje se navodi da tržište kotlova i peći nije uređeno tako da neki proizvođači na tržištu nemaju adekvatne certifikate o efikasnosti svojih proizvoda. S druge strane, koriste se uvozni kotrolvi i peći koji nisu projektovani za domaći ugalj, što uzrokuje malu efikasnost konverzije primarne u korisnu energiju i veću zagađenost vazduha.
“Prema podacima iz ankete o potrošnji energije u domaćinstvima koju je provela Agencija za statistiku BiH 2015. godine, dominantan način grijanja je pomoću sobnih peći sa udjelom od 72,9 posto, putem daljinskih grijanja grije se 7,9 posto domaćinstava, a oko 19 posto domaćinstava ima svoje sisteme centralnog grijanja, odnosno etažno grijanje”, piše u Strateškom okviru.
Prema podacima iz Trećeg nacionalnog izvještaja o klimatskim promjenama, kao gorivo za sobne peći koriste se cjepanice 77 posto, električna energija 12 posto, prirodni gas dva posto i ugalj devet posto.
“Ukupna grijana površina svih sistema daljinskog grijanja u BiH u 2018. godini iznosila je oko 10 miliona metara kvadratnih, što je oko osam posto ukupne površine zgrada. Navedena površina se snadbijeva toplotom iz 32 sistema daljinskog grijanja”, piše u Strateškom okviru.
U posljednjih nekoliko godina postoji trend prelaska na biomasu kao i izgradnja nekoliko novih daljinskih grijanja na biomasu.
“Zbog toga se potrošnja drvne sječke povećala za nekoliko puta u posljednjih pet godina”, navodi se u Strateškom okviru.