Dan rudara obilježava se danas u Bosni i Hercegovini, dan ljudi koji u tri smjene ulaze pod zemlju.
Nije bez razloga njihov pozdrav „sretno“.
Pobuna protiv uslova rada
Dan rudara ustanovljen je u znak sjećanja na rudare tuzlanskog kraja koji su se još 1920. godine pobunili protiv teških i nepravednih uslova rada.
Banovići, Kreka, Đurđevik, Kakanj, Zenica i Breza samo su neki od rudnika u Bosni i Hercegovini. U njima rudari svakodnevno zarađuju hljeb sa sedam kora, radeći u površinskim kopovima, ali i stotinama metara ispod zemlje, gdje se eksploatišu mrki ugalj, lignit, boksit i so.
Obrušavanje stijena, gorski udari, izbijanje plina iz okna, otplinjavanje jamskih prostorija i eksplozije metana odnijeli su od 1990. godine živote više od 200 rudara – ljudi, očeva, braće i sinova koji su svojim radom izdržavali porodice.
U štrajku, koji je trajao do 28. decembra, došlo je do oružanog otpora rudara lošoj vlasti koji je nazvan Husinska buna.
Naime, od 1918. do 1920. godine komorati u svim dijelovima naše države bili su izloženi nemilosrdnim ugnjetavanjima bez uživanja bilo kakvih prava. Pošteni i časni radnici su izašli s osnovnim zahtjevima pred tadašnju vladu koji su se ogledali u povećanju plaće i boljim uvjetima rada. Vlada je odbila zahtjeve rudara, što je bio razlog da rudari započnu štrajk.
Ultimatum rudarima
Vlada je postavila ultimatum rudarima da, ako se u roku od tri dana ne vrate na posao, gube poslove te stambena prava nad državnim stanovima. Jedna od represivnih mjera vlasti s ciljem stavljanja štrajka pod kontrolu bila je i naredba o iseljavanju rudara Slovenaca iz njihove kolonije u tuzlanskom naselju Kreka.
Prema historijskim podacima, obustava rada je bila potpuna u ovim rudnicima, a od ukupno 5.100 rudara štrajk je podržalo njih 4.800.
Štrajk je imao i političke konotacije koje su, između ostalog, rezultirale donošenjem “Obznane”, kojom je zabranjeno djelovanje Komunističke partije. Štrajku rudara su se pridružili i metalci, a na radnim mjestima, u skladu s važećim odredbama, bile su samo neophodne osobe radi zaštite rudnika od požara i poplava.
Prve žrtve
Prve žrtve štrajka pale su u Tuzli 27. decembra, u sukobu rudara Kreke i žandara. Sedmorica rudara su poginula, više desetaka ranjeno, a gotovo 400 ih je uhapšeno.
Takav odnos vladajućih struktura izazvao je revolt u cijeloj zemlji, tako da je štrajk izašao van granica Bosne i Hercegovine. Tokom januara i februara 1922. održano je i suđenje, na kojem je više 350 rudara optuženo, a dvadesetorici je suđeno. Jure Kerošević, rudar porijeklom s Husina, osuđen je na smrt vješanjem zbog ubistva žandara, a ostatak optuženih je dobio kazne od kojih je najviša bila 15 mjeseci.
Današnje obilježavanje
Za 21. decembar 2025. godine, na Dan rudara, u 12.30 sati zakazano je polaganje cvijeća na spomenike „Husinski rudar“ u Tuzli i na Husinu, a u 13.00 sati svečana akademija u Velikoj sali Bosanskog kulturnog centra Tuzlanskog kantona.
Obilježavanju Dana rudara Bosne i Hercegovine i jubilarnih 140 godina Rudnika uglja Kreka d.o.o. – Tuzla će prisustvovati predstavnici Samostalnog sindikata radnika rudnika FBiH, predstavnici Sindikalne organizacije Rudnika uglja Kreka d.o.o. – Tuzla, Uprava Rudnika uglja Kreka d.o.o. – Tuzla i JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, predstavnici vlasti, te mnogobrojni radnici i prijatelji rudnika, najavljeno je ranije iz Sindikalne organizacije Rudnika uglja Kreka d.o.o. Tuzla.