U prvih šest mjeseci registrirani su novi slučajevi kod ljudi, i to prema pristiglim prijava oboljenja, svi u Zenici. Kraj avgusta dočekuju nas informacije o osam oboljelih životinja, na području Kaknja i Olova.
Za stočare i njihove porodice bruceloza je i dalje stalna prijetnja u Bosni i Hercegovini. Zeničko-dobojski kanton jedan je od najpogođenijih dijelova zemlje kada je u pitanju ova bolest. Prošle godine, samo na području ZDK, potvrđeno je najmanje 26 slučajeva zaraze kod ljudi, a laboratorijski nalazi ukazuju i na rast broja pozitivnih životinja, naročito ovaca i koza, ali i goveda.
Tokom 2024., evidentirano su ukupno 74 pozitivna slučaja kod životinja, a u testiranju više od 57.000 uzoraka krvi pronađeno je preko 500 seropozitivnih jedinki, saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Situacija se nije značajno promijenila ni u 2025. godini. U prvih šest mjeseci registrirani su novi slučajevi kod ljudi, i to prema pristiglim prijava oboljenja, svi u Zenici. Kraj avgusta dočekuju nas informacije o osam oboljelih životinja, na području Kaknja i Olova, a moguća su istovremeno i oboljenja ljudi na tom području.
“Veterinarske službe nastavljaju s programom vakcinacije malih preživara i laboratorijskim nadzorom, ali nadležni upozoravaju da dok god postoji nesankcionisana trgovina životinjama i dok mlijeko i sir kolaju van sistema nadzora, rizik ostaje prisutan”, navode iz INZ-a.
Opasnija kroz mliječne proizvode nego kroz meso
Riječ je o hroničnoj bakterijskoj infekciji, koju izazivaju različite vrste bakterije Brucella. Kod ljudi je najčešći uzročnik Brucella melitensis, koja potiče iz koza i ovaca, ali je prisutna i Brucella abortus iz goveda. Institut iz Zenice ističe da se čovjek može zaraziti na tri načina – konzumacijom kontaminiranih proizvoda životinjskog porijekla, direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili njihovim sekretima, te rjeđe udisanjem aerosola u staji. Najrizičniji su nepasterizirano mlijeko i proizvodi od sirovog mlijeka poput mladog sira i kajmaka.
“Najčešće ljudi brucelozu zamijene sa gripom ili nekim reumatskim oboljenjima tako da se najčešće kasno javljaju ljekaru. Neophodno je da se zna da se bruceloza prenosi uslijed nedovoljno prokuhanog mlijeka ili u direktnim putem, u dodiru sa sekretom oboljelih životinja”, dr. Alis Kozica, načelnik Službe za epidemiologiju i higijenu INZ.
Za razliku od mesa, koje se uobičajeno termički obrađuje i time uništava bakterije, mlijeko i mliječni proizvodi često dospijevaju do potrošača u sirovom ili nedovoljno obrađenom obliku. Upravo tu leži glavni problem: dok meso nakon kuhanja ili pečenja prestaje biti prijetnja, mlijeko koje nije prokuhano ili pasterizovano ostaje direktan prijenosnik bolesti. Zato se bruceloza u narodu nerijetko povezuje sa “mliječnim infekcijama”.
Iz INZ-a naglašavaju da se bolest kod ljudi razvija postupno i često prelazi u hronični oblik, što znači da pacijenti mjesecima, pa i godinama, osjećaju posljedice jedne naizgled “blage” infekcije.
Simptomi, prevencija i zaštita
Kod životinja bruceloza najčešće izaziva reproduktivne poremećaje. “Prvi i osnovni simptom koji se javlja kod bruceloze su pobačaji, pogotovo u zadnjoj trećini graviditeta i pogotovo ako se primijeti zaostajanje posteljice nakon pobačaja što je svakako jedan od znakova da se nešto dešava sa tom životinjom. Drugi simptom je artritis, odnosno upala zglobova, takve životinje se teško kreću, zaostaju za stadom. Kod muških životinja karakterističan simptom je upala testisa“, pojašnjava mr.sci Jasmin Dizdarević, načelnik Službe za epizootiologiju pri INZ-u.
Takve posljedice direktno utječu na ekonomiju domaćinstava i lokalne poljoprivrede: gubitak priplodnih grla, smanjenje proizvodnje mlijeka i mesa, kao i neizbježna eutanazija pozitivnih životinja znače finansijski udar koji se ne nadoknađuje lako.
Ključni alat u borbi protiv bruceloze je vakcinacija životinja. U BiH se redovno provode programi vakcinacije malih preživara, posebno ovaca i koza, što je do sada dalo djelimične rezultate.
Adem Salković: Veterinar koji je suzbijao bedrenicu, “ne može” brucelozu, jer sistem ne da
No, zaštita se ne svodi samo na stoku. Ljudi koji rade u bliskom kontaktu sa životinjama moraju koristiti zaštitnu opremu: rukavice, maske i zaštitne naočare. Posebna pažnja mora se posvetiti ženama i djeci, jer je dokazano da su oni najranjiviji u slučajevima infekcije. U cijelom regionu Zapadnog Balkana, ova bolest je prepoznata kao endemska.
Kraj perioda gravidnosti i janjenja ovaca ozbiljna je i potencijalna opasnost za novi val obolijevanja, ne samo životinja, nego i ljudi. Zato je oprez svih neophodan uvijek i stalno.